Kratka biografija
Sjedinjenim Američkim Državama, lingvista, filozof, pisac i sveučilišni profesor, Avram Noam Chomsky rođen je 1928. u Philadelphiji. Poreklom je iz jevrejske porodice, a svoje odrastanje pripisuje hebrejskoj kulturi i jeziku s jedne strane te antisemitskom okruženju s druge strane.
Njegovi roditelji, ruski imigranti William Chomsky i Elsie Simonofsky, bili su učitelji i jedni od rijetkih Židova koji su u to vrijeme imali posao; govorili su jidiš, a otac je bio autor disertacije na hebrejskom iz 14. stoljeća. Od najranijih dana, Noam je pokazivao ljubav prema jeziku i lingvistici.
Avram gotovo da ne koristi svoje ime jer ga ni njegovi roditelji nikada nisu koristili, pa je njegovo srednje ime postalo zvanično ime, kako sam ističe. Nakon završetka Central High School u Philadelphiji, studira filozofiju i lingvistiku na Sveučilištu Pennsylvania. Njegovi učitelji i mentori su bili filozofi West Churchman, Nelson Goodman i lingvist Zelig Harris koji su snažno uticali na Chomskog da nastavi školovanje.
Godine 1951. odlazi na Sveučilište Harvard kao mlađi pratilac profesora Goodmana. Nakon pet godina i napuštanja Harvarda, počinje predavati na Massachusetts Institute of Technology. Iste 1955. godine objavljuje Syntactic Structures – jedno od njegovih najpoznatijih djela iz lingvistike. Šest godina kasnije postaje profesor na Odsjeku za lingvistiku i filozofiju.
Veliki doprinos lingvistici
Iako je poznatiji široj javnosti po svojim političkim stavovima i istupima širom svijeta te kritici vanjske politike SAD-a i medija, njegovi su doprinosi lingvistici izuzetni. Formulisao je revolucionarnu teoriju o “univerzalnoj gramatici”, zasnovanu na ideji da je sposobnost mozga za jezik urođena. U svom djelu “Verbal Behavior“, kritikuje pristup biheviorizma proučavanju uma i jezika.
“Bihevioristički principi asocijacije Ne mogu objasniti obilje lingvističkog znanja, njegovo kontinuirano kreativno korištenje ili brzinu s kojom djeca usvajaju jezik uz minimalnu i nepravilnu izloženost jeziku u svojoj okolini. Jezična sposobnost, kako je opisuje Chomsky, sastavni je dio genetičkog napretka organizma, poput vida, imuniteta i krvotoka”.
Chomsky je svojim kritičkim razmišljanjem značajno doprinio razvoju kognitivne revolucije.
“Njegov naturalistički pristup proučavanju jezika imao je poseban uticaj na filozofiju jezika i uma.” Ustanovio je svoju hijerarhiju i klasifikaciju formalnih jezika na osnovu njihove generativne sposobnosti”.
Chomskyjev rad kao lingvista imao je značajan uticaj na modernu psihologiju, matematiku, računarstvo i medicinu.
Od 2003. godine, član je Srpske akademije nauka i umjetnosti (Razred za društvene nauke).
Značajna dela: O pesništvu na engleskom, Jezik i um, Studije semantičke i generativne gramatike, Poznavanje jezika, Mir na Bliskom istoku, Profit nad ljudima, Američka moć i nove mandarine, Lukave države, Mediji, propaganda i sistem…
Bio je u braku s lingvistkinjom Carol Schetz (preminula 2008.), s kojom ima troje djece.
Noam Chomsky o obrazovanju
Iz izrečenoga Chomskog vidljivo je da je uloga predavača (učitelja, profesora) zapravo ključna. UCHenik je onaj koji otvara vrata, a uCHitelj je onaj koji ulazi u njih, ali i uCHučitelj treba biti otvoren za sve da novi sha slijedi. Prije svega mora shvatiti svoju odgojnu ulogu – pomoći učenicima da sami uče, napreduju, izgrađuju se i razvijaju.
Obrazovanje je razvijanje vlastitog potencijala i vlastite kreativnosti – kako ističe Chomsky. Njegov pogled na obrazovanje, između ostalog, temelji se na idejama Friedricha von Humboldta, državnog dužnosnika, diplomata, filozofa i lingvista, koji je dao značajan doprinos filozofiji jezika i teoriji obrazovanja.
Nema života bez učenja, ni učenja bez života je princip od kojeg Humboldt polazi verujući u klasični koncept holističkog obrazovanja.
Kao reformator i utemeljitelj Berlinskog sveučilišta (zajedno sa svojim bratom Alexanderom von Humboldtom) postavio je “temelje moderne evropske teorije obrazovanja u čijoj se suštini nalazi sveučilište slobodedHr bilo ih je koja vrsta ideologije i utjecaja privatnih interesačija je svrha zajedničko obrazovanje pojedinca“.
Sveučilište organizirano na ovaj način, u CH su riješeni problemidhtamo znanost i profesori – znanostCHnogpostaje model sveučilišne organizacije u svijetu. Obrazovanje, istina i vrlina tri su ključne dimenzije koje svaki pojedinac treba težiti i unutar kojih se razvijati, a sveučilište nije obična škola za sticanje veština ili osposobljavanje za određeno zanimanje.
Na sličan način Chomsky objašnjava svoje prosvetiteljske ideje odvajajući indoktrinaciju od pojma obrazovanja. Suština je u razvijanju skriveneCHWho lenost i kreativnosti, u potrebi osporavanja autoriteta argumentacijom zasnovanom na istraživanju, ispitivanju, razmišljanju. Idite korak dalje – mogao bi biti moto mladih.
To vjeruje i Chomsky ne treba te uCHiti tebe i pripremiti za ispit, već za razvoj kreativnosti i istraživanje svijeta.
Govoreći o obrazovnom sustav
Izvor: ( samoobrazovanje.rs / Coe.ba )
