Ozljeda na radu nije toliko rijetka koliko mislite.
Koji je postupak kada se desi ozljeda na radu i koja su prava i obaveze radnika i poslodavca tema je današnjeg teksta.
Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu pokreće se podnošenjem tiskanice „Prijave o ozljedi na radu“ koja se podnosi regionalnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u mjestu prebivališta osigurane osobe.
Ko može podnjeti prijavu ozljede na radu
Može se podnijeti i regionalnom uredu, odnosno područnoj službi HZZO-a prema sjedištu poslodavca.
Prijavu podnosi poslodavac ili osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost, a po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika.
Prijava o ozljedi na radu podnosi se neovisno o tome da li je ozljeda, odnosno bolest imala za posljedicu privremenu nesposobnost za rad osigurane osobe.
Ako poslodavac ne podnese prijavu o ozljedi na radu, prijavu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće, obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe.
Ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijalista medicine rada s kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika.
Zahtjev za priznavanje ozljede na radu i utvrđivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja zbog ozljede na radu može podnijeti i sama osigurana osoba, odnosno član obitelji u slučaju smrti osigurane osobe.
Prijavu ozljede na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje podnosi po službenoj dužnosti poslodavac, organizator određenih poslova, izabrani doktor opće, obiteljske medicine ili ozlijeđeni radnik.
Elektronska prijava ozljede na radu
Podnošenje e-prijave o ozljedi na radu i e-prijave o profesionalnoj bolesti obavlja se upisom podataka u elektronički obrazac.
Izvješće izabranog doktora opće, obiteljske medicine, koje je sastavni dio prijave popunjava i dostavlja HZZO-u izabrani doktor ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe u elektroničkom obliku sukladno odredbama važećeg Zakona o elektroničkoj ispravi.
Evidencija
Poslodavac, prema odredbama Zakona o zaštiti na radu, mora voditi evidenciju o svakoj ozljedi na radu. Evidencija o ozljedama na radu zasniva se na zapisniku o ozljedi na radu koji se treba sastaviti za svaku ozljedu na radu.
Obveza obavještavanja
Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.
Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.
Odnosno zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici. Navedene obavijesti je poslodavac obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede.
Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu obavještavanja ako je nakon isključenja izvora ozljede, pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi te pozivanja hitne medicinske pomoći.
Odnosno zbrinjavanja ozlijeđene osobe u stacionarnu zdravstvenu ustanovu, ili dnevnu bolnicu, bez odgađanja obavijestio mjesno nadležni ured tijela nadležnog za inspekcijski nadzor na broj telefona objavljen na službenim stranicama toga tijela, ili na jedinstveni telefonski broj za hitne službe 112.
Ozljeda na radu naknade
Privremenu nesposobnost za rad u Hrvatskoj su zajamčene Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o mirovinskom osiguranja. Nema odvojenog sustava socijalnog osiguranja za ozljede na radu i profesionalne bolesti.
Ozljede na radu i profesionalne bolesti (kao i njihove posljedice) pokrivene su obveznim zdravstvenim osiguranjem u slučaju kratkoročne nesposobnosti za rad i obveznim mirovinskim osiguranjem u slučaju invalidnosti ili tjelesnog oštećenja osigurane osobe.
U slučaju smrti, naknade se isplaćuju i na temelju sustava obveznog zdravstvenog osiguranja i sustava obveznog mirovinskog osiguranja.
Ozljeda na radu je ozljeda koja je posljedica rada, uključujući i putovanje na posao i s posla. Popis profesionalnih bolesti definira i opisuje sve profesionalne bolesti.
Bolest se mora nalaziti na tom popisu da bi se smatrala profesionalnom bolešću. Nje potrebno prethodno osiguranje za pristup naknadama.
U slučaju ozljede na radu (nezgode ili bolesti), svi troškovi zdravstvene zaštite su pokriveni. U slučaju privremene nesposobnosti, naknadu (sličnu novčanoj naknadi za bolovanje) isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje od prvog dana nenazočnosti na poslu.
To iznosi 100 % od osnovice za utvrđivanje visine novčane naknade (prosječna plaća tijekom šest mjeseci prije mjeseca invaliditeta). Naknada se isplaćuje do oporavka ili dosezanja granice razdoblja od 18 mjeseci neprekidno, ovisno o tome što nastupi ranije.
Nakon tog razdoblja, naknada se smanjuje na pola. Smanjenje se ne odnosi na određene teške bolesti.Ukupna invalidnina i naknada za smrt (naknada preživjelim članovima obitelji) opisani su u Odjeljku za socijalno osiguranje, na koji se može uputiti.
Radnici imaju pravo i na naknadu zbog tjelesnog oštećenja (u rasponu 12-40 % od osnovice za utvrđivanje visine novčane naknade) za tjelesno oštećenje od najmanje 30 % koje je posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
U slučaju smrti osobe zbog profesionalne bolesti ili ozljede, pogrebni troškovi se naknađuju iz od obveznog zdravstvenog osiguranja i obiteljska mirovina se isplaćuje iz obveznog mirovinskog osiguranja.
Izvori: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 137/2013); Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 151/2014); Osim toga, poslodavac bi u slučaju smrtne, teže, ili skupne ozljede na radu trebao obavijestiti i policiju.
PREPORUKA
- Kako zaraditi novac online putem interneta
- Zašto certificiranje za ISO standarde
- Što je EBIT
- Korisni računalni savjeti i trikovi
- Kako napraviti uspješan blog post
- 10 korisnih savjeta za razgovor za posao
- Kako napraviti marketing plan
