Sindrom izgaranja je jedan od modernijih pojmova u organizacijska psihologija. Ovaj sindrom podrazumijeva stanje mentalne i emocionalne iscrpljenosti, što dovodi do smanjene učinkovitosti na poslu. Javlja se sagorijevanje ili iscrpljenost zbog neusklađenosti ambicija, ideja, ciljeva i zadataka na poslupretjerani rad i/ili loši međuljudski odnosi, zbog kojih osoba postaje izložena kroničnom stresu.
Ovaj pojam, sagorijevanje na poslu, opisao je njujorški psiholog i psihoanalitičar Herbert Freudenberger šezdesetih godina prošlog stoljeća kao stanje mentalne i fizičke iscrpljenosti uzrokovano profesionalnim životom pojedinca. Dakle, ono što usko definira granice ovog sindroma odnosi se na poslovnu sferu života, koja dalje utječe na sve ostale.
U suvremenom svijetu ovaj sindrom postaje sve popularniji. Još, mnogi uzrok tome vide samo u prevelikoj količini posla. Sindrom izgaranja ne uzrokuje samo previše radnih sati i obaveza. Loši međuljudski odnosi, česti sukobi, nepažnja, demotiviranost i neusklađenost ambicija s opisom posla također mogu dovesti do sagorijevanja.
Faze sindroma izgaranja
Kako bismo spriječili nastanak i produbljivanje ovog sindroma kod sebe i kod drugih važno je da ga naučimo prepoznati, kako nastaje, koji simptomi ga karakteriziraju, koji su tipovi osobnosti u rizičnoj skupini i kako ga iskorijeniti. Ovaj sindrom se razvija u prepoznatljivim fazama:
- Pojava psiholoških i fizioloških reakcija – razdražljivost, napetost, nesanica, aksioznost, pojačano znojenje i sl.
- Štednja energije kao način kompenzacije stresa – kašnjenje na posao, odugovlačenje, izolacija, prepuštanje porocima, cinizam i ogorčenost.
- Vidljive značajne promjene u okolini – kronična depresija, izbjegavanje kontakta s bližnjima i povremene suicidalne misli.
Simptomi koji karakteriziraju ovaj sindrom mogu se podijeliti u 3 skupine:
- Emocionalni simptomi: gubitak motivacije, osjećaj neuspjeha i bespomoćnosti, pesimistični i cinični stavovi, gubitak samopouzdanja i samopoštovanja…
- Simptomi ponašanja: izolacija od drugih, projekcijski obrambeni mehanizam, pad koncentracije…
- Fizički simptomi: čest umor, pad imuniteta, česte glavobolje, bolovi u leđima ili mišićima, promjene apetita, poremećaji spavanja…
Istraživanja pokazuju da su visoko odgovorne osobe najizloženije ovom sindromusklon perfekcionizmu, niske frustracijske tolerancije, s izraženom potrebom za kontrolom. Osim toga, često su natjecateljski raspoloženi i pesimistični.
Istraživanje je također primijetilo da ovaj sindrom najčešće pogađa ljude koji rade u pomagačkim profesijama koje zahtijevaju brigu o drugima. U tom smislu najugroženiji su oni koji su zaposleni u zdravstvu – liječnici, medicinske sestre i tehničari, psiholozisocijalni radnici…
Prevencija sindroma izgaranja, kao što je već spomenuto, temelji se na učenju prepoznavanja znakova i simptoma, a zatim na izbjegavanje opsjednutosti poslomrad na međuljudskim odnosima, usklađivanje ambicija i opisa poslova i jačanjem emocionalne pismenosti. Međutim, ako pojedinac doživi završni stadij izgaranja, poželjno je liječiti ga propisivanjem psiho i/ili farmakoterapije.
Upitnik s 15 pitanja kojim se utvrđuje stupanj sindroma izgaranja
Psiholog Michelle Freudenberg (Michael Freudenberg) izradio je upitnik s 15 pitanja za određivanje razine sindroma izgaranja. Svaki odgovor se boduje prema snazi osjećaja od 1 do 5 bodovagdje 1 znači da se ispitanik gotovo nikada ne osjeća tako, a 5 znači da se gotovo uvijek tako osjeća.
- Lako se umarate i osjećate li se iscrpljeno?
- Uzrujate li se kad vam netko kaže da u posljednje vrijeme ne izgledate dobro?
- Radite li sve više i više, a osjećate se kao da niste učinili ništa?
- Jeste li zajedljivi i sve više razočarani svijetom oko sebe?
- Osjećate li se tužno, a ne znate zašto?
- Zaboravili ste, ne idete na dogovoreni posjet ili često nešto izgubite?
- Jeste li prgavi, prgavi, očekujete li više od ljudi oko sebe?
- Provodite li sve manje vremena s prijateljima i obitelji?
- Jeste li previše zauzeti za normalne potrebe (razgovor telefonom, pisanje pisama itd.)?
- Osjećate li se uvijek loše ili ste stalno bolesni?
- Osjećate li se rastreseno na kraju radnog dana?
- Imate li poteškoća u postizanju osjećaja sreće i zadovoljstva?
- Ne možete se našaliti na svoj račun?
- Izlaže li vam seks stres i stvara li vam više problema nego inače?
- Osjećate li se kao da imate vrlo malo za reći ljudima?
U zoni rizika nalazi se rezultat od 26 do 35 bodova. Kandidat za sindrom izgaranja je onaj koji ima od 36 do 50 bodova. Od 51 do 65 bodova označava zahvaćen sindromom izgaranjaa iznad 65 bodova označava stanje potpunog izgaranja.
The post Burnout sindrom, zašto izgarate i kako zaustaviti vatru? prvi put se pojavio na Blogovi o obrazovanju u XXI stoljeću -.
samoobrazovanje.rs
