Da li želite postati bolji roditelj, uspješniji u poslu, ostvariti svoje puni potencijal i osjećati se zadovoljnije sami sa sobom? Možda vam je potrebna vještina razvijanja kreativnog pristupa životnim situacijama.
Svaka vještina, uključujući i vještinu kreativnog razmišljanja, može se naučiti.
Međutim, suvremeno institucionalno obrazovanje je dizajnirano da stvara konformiste i stereotipne osobe, a ne slobodne i originalne mislioce.
Kada odrastemo, većina nas će radije provesti svoje slobodno vrijeme ispred ekrana televizora ili računara, umjesto u kreativnim aktivnostima.
Ipak, postoji prirodna potreba za kreativnošću i aktiviranjem svih naših potencijala, težnja ka ostvarivanju i postizanju naših mogućnosti.
Osnova kreativnog razmišljanja je prelazak preko uobičajenih misaonih procesa i istraživanje neobičnih ideja i asocijacija. Pri tom je važno prihvatiti ideje i asocijacije koje se na prvi pogled ne čine realnim ili logičnim.
Kada počnete sagledavati svijet sa različitih aspekata, otkrivat ćete više pozitivnih aspekata u svakoj situaciji, koristiti znanje na produktivan način. Stvarnost oko nas postoji kao mnoštvo zbunjujućih činjenica, ali razvijam svoj pristup toj stvarnosti, percipiram je na svoj način i to je moj lični izbor.. To je ključna karakteristika kreativnog razmišljanja.
Kreativno razmišljanje se može razviti, ali je potrebno stvoriti određene uslove kako bi se proces pokrenuo, razvila sloboda izražavanja, misli, osjećaja, spontanost, spajanje percepcija, značenja i ideja. Bitno je isključiti negativan uticaj vanjske evaluacije, evaluacije okoline koja može biti prijetnja stvaralaštvu jer okolina često kritikuje naše odluke, aktivnosti i postupke, posebno ako se razlikuju od očekivanog.
George Bernard Shaw je duhovito primijetio:
Za razvoj kreativnog razmišljanja je potrebno poticati sposobnost razmišljanja. Razmišljanje je proces povezivanja naših iskustava sa činjenicama i informacijama koje imamo. Budući da razmišljamo riječima i pojmovima, izdvajamo ideje iz jednog skupa pojmova i povezujemo ih s drugim.
Postoje različite kategorije razmišljanja. Najvažnije su: sanjarenje, obrambeno razmišljanje, kritičko i kreativno razmišljanje.
Sanjarenje
Sanjarenje, također poznato kao slobodne asocijacije ideja, obično se spontano pojavljuje i fokusiraju se na nas same. Uglavnom je povezano s ugodnim osjećajima. Dakle, dok slušate dosadno predavanje, možete se zateći kako planirate savršeni godišnji odmor sa idealnom vremenskom prognozom za Halkidiki.
Obrambeno razmišljanje
Obrambeno razmišljanje ili racionalizacija se koristi za traženje objašnjenja za odluke koje smo donijeli, te njihovu odbranu, naročito kada očekujemo kritike drugih. Naše odluke i postupci su dio nas, te povezujemo kritike s našom vlastitom ličnošću, koju svjesno ili nesvjesno želimo odbraniti.
Život zahtijeva od nas donošenje hiljada brzih odluka, često svakodnevno. Problem s brzim prosuđivanjem je što nam često nedostaje vremena i informacija za takve odluke. Zato je važno biti otvoren za promjenu ovih odluka ako se pojave nove informacije.
Racionalno razmišljanje
Racionalno razmišljanje prolazi kroz nekoliko faza, iako nismo uvijek svjesni svake od njih. Prvo prepoznajemo problem, analiziramo situaciju, pronalazimo moguća rješenja koja potom provjeravamo.
Kreativno razmišljanje
Kreativno razmišljanje, intuitivno razmišljanje ili kreativnost predstavlja unošenje novosti u proces razmišljanja, kroz povezivanje iskustava, ideja, činjenica i informacija. U prvoj fazi kreativnog razmišljanja, poznatoj kao faza pripreme, pokušavamo pronaći rješenje problema na osnovu postojećeg znanja. Važno je emocionalno se uključiti u potragu za rješenjima, intenzivno se fokusirati na problem i sagledati ga iz više uglova. Potrebno je izbjegavati zamku odabira manje loših alternativa, već razmišljati o problemu iz što je moguće više različitih perspektiva.
Promijenite svoje gledište. Razmislite o svim mogućim posljedicama različitih aktivnosti.
Zamislite problem na način da se zapitate “Što želim zaista raditi?” umjesto da ga vidite kao dilemu “Trebam li ići u kino ili ne?” Međutim, nijedna od ponuđenih alternativa vam se ne čini privlačnom. Korisno je zabilježiti sve asocijacije i informacije, razgovarati s drugima, prikupiti informacije i mišljenja.
Naš mozak radi kao mašina. Napunite ga informacijama, opažanjima, problemima i idejama i on će neprekidno raditi, stvarajući veze između njih što predstavlja osnovu procesa rješavanja problema. Sve se to odvija u fazi inkubacije. Nakon što dugo vremena intenzivno razmišljate o problemu i pokušavate ga sagledati iz svih uglova, ostavite ga sa strane.
Odmorite se, prošećite, opustite se, radite nešto potpuno drugačije od onog što ste do sada radili. Šta se dešava kada skrenete misli sa problema?
Nastavljanjem konstantnog razmišljanja, sprečavamo rad našeg unutrašnjeg mehanizma. Ostavite vremena za ove procese, nemojte odustati ako prve ideje nisu prihvatljive. Odgodite ocjenu ideja i dajte podsvijesti vremena za aktivno traženje rješenja.
Odbacivanje ideja provjeke dolazi zbog potrebe za savršenstvom i “najboljom” idejom.
Većina ljudi automatski odbace sve ideje koje im se ne čine dovoljno dobre čak i prije nego što ih razmotre. Prihvatanje ideje koja nije savršena i razmišljanje o načinima kako je poboljšati može dovesti do boljeg rješenja.
Nedostatak povjerenja u vlastite sposobnosti i mogućnosti je drugi razlog odbijanja ideja. Uglavnom, ljudi povremeno imaju dobre ideje.
Međutim, većina nas odbacuje ove ideje zbog straha, nedostatka vjere u sebe ili motivacije za učenje i rad koji bi bili potrebni za njihovu realizaciju.
Često koristimo izgovore poput: ” To je previše posla“, ” Prezauzet sam za to“, “Nemam vremena“, “Nemam novca“, “To nije moje područje”, iako je to ideja koja bi značajno mogla unaprijediti naš život. Probajte zadržati ideju još malo, razmislite kako biste mogli smanjiti neka od ovih ograničenja ili iskoristiti bar dio ideje.
Aha efekat
Kad naša podsvijest obradi informaciju, prava ideja će se u jednom trenutku pojaviti u našoj svijesti, obično u obliku iznenadnog otkrića poznatog kao “aha efekat“.
Ovo će se najčešće desiti dok se opuštamo ili čak u snu, i često ćemo biti iznenađeni jednostavnošću odgovora koji se pojavi sa reakcijom “Kako mi ovo nije palo na pamet ranije!“
Evo kako to možete postići:
Uzmite papir i promislite o ciljevima koje želite postići u životu. Kako živite trenutno? Kakav život biste željeli imati u budućnosti? Šta želite postići? Napišite sve što možete.
Napišite sve činjenice i osjećaje koje poznajete o situaciji ili problemu. Vizualizirajte problem, izazov ili ideju. Dodajte što više detalja, zamislite mentalne slike. Pogledajte problem s različitih perspektiva. Zamislite željeni ishod, razmislite o željama vezanim za problem. Smislite što više sinonima za ključne riječi u problemu. Odaberite one koji najbolje opisuju situaciju. Odmorite se, vježbajte, pjevajte, šetajte, radite nešto što vas opušta.
Zapišite sve ideje rješenja koje vam padnu na pamet, bez ocjenjivanja. Povećajte, smanjite, reorganizujte. Zamislite svaku ideju. Odaberite jednu, ali tek nakon što ste razmotrili sve. Razmislite o tome koji elementi mogu poboljšati ili pogoršati situaciju, na koje su usmjerene… Zamislite reakcije okoline dok prezentirate svoju ideju.
Opet se opustite.
Dajte vremena podsvijesti.
Dopustite idejama slobodan protok o primjenjivosti. Navedite moguće primjene, razradite izvornu ideju, razmislite o prednostima s vjerom u sebe i druge, predvidite moguće poteškoće. Napišite detaljan plan aktivnosti. Uplanirajte raspored. Odgovorite na pitanja: tko, šta, gdje, zašto i kako.
Kreativnost dolazi kroz djelovanje.
Zato prestanite čekati da se nešto desi i da vam ideje dođu same “u glavu”.
Ovo se skoro nikada neće desiti. Ako imate problem, tražite nove načine za razmišljanje o njemu i nove odgovore na njega.
Počnite! Srećno!
The post Kako razvijati kreativno mišljenje? prvi put se pojavio na Blogovi o obrazovanju u XXI stoljeću -.
Izvor: ( samoobrazovanje.rs / Coe.ba )
