Što je ljutnja? Vrste i načini svladavanja ljutnje

Koje su vrste i načini svladavanja ljutnje?

Što je ljutnja? Ljutnja je emocija blisko povezana s ljutnjom a pojavljuje se vrlo rano u razvoju između trećeg i šestog mjeseca života, što govori o važnosti i univerzalnosti emocija.

Bebe i djeca obično pokazuju ovu emociju u situacijama kada su im neki od primarnih ciljeva blokirani. O tome će biti riječi u ovom tekstu što su bijes i ljutnja zašto su korisni, a zašto ne, koje vrste ljutnje postoje, koje su predispozicije za razvoj destruktivne ljutnje, koje su činjenice i zablude o ljutnji kako to spriječiti i kako se nositi s ljutitim ljudima.

Ljutnja i bijes sasvim su normalne, uglavnom zdrave ljudske emocije. Ali kada izmaknu kontroli i postanu destruktivni, javlja se osjećaj da smo u vlasti nepredvidivih i snažnih emocija.

Što je ljutnja?

Ljutnja je emocionalno stanje koje može varirati od blage nervoze do intenzivne ljutnje. U situacijama intenzivne ljutnje, ona nas lišava razuma i duhovnog mira. Karakteristična za sve emocije, ljutnja je povezana s fiziološkim i biološkim promjenama u tijelu. Srce počinje brže kucati, disanje se ubrzava, krvni tlak raste, kao i razina adrenalina.

Međutim, ljutnja je vrlo značajna emocija. Ona je od evolucijske, adaptivne važnosti, daje nam snagu da se borimo za sebe od davnina. Pomaže nam da upoznamo sebe i druge. Određene studije su pokazale da ljutnja može imati pozitivne dugoročne učinke u 40% slučajeva.

Mnogi ljudi priznaju da su im napadi bijesa pomogli da shvate vlastite pogreške.

Mnogi ljudi priznaju da su im napadi bijesa pomogli da shvate vlastite pogreške. Potiče nas da se zauzmemo za sebe i branimo svoje granice, što je povezano s osjećajem samopoštovanja.

Problem je kada se ljutnja okrene protiv nas. Ljudi u ljutnji često kažu nešto što ne misle i tako sebi i drugima stvaraju dodatne probleme. Oko toga, dugotrajna ljutnja i krivo usmjerena ljutnja dovode do dugotrajnih osjećaja ogorčenosti što može uzrokovati fizičke i psihičke tegobe.

Postoji nekoliko vrsta ljutnje, načina manifestacije:

1. PASIVNO: Jedan od glavnih motiva ovih ljudi je ugoditi okolini. Poznati su kao ljudi koji potiskuju svoj bijes, a onda se on odjednom rasplamsa i okolina se nađe u čudu.
2. AGRESIVNO: Ove osobe su sklone agresivnom ponašanju, vrijeđanju, maltretiranju i ponižavanju drugih ljudi, ponekad i bez posebnog razloga.
3. PASIVNO AGRESIVAN: Pasivno-agresivne osobe osjećaju veliki otpor prema autoritetima. Često će osluškivati ​​želje i potrebe drugih, ali im uglavnom neće udovoljavati.
4. NEPRIJATELJSKI: Ovi ljudi vrlo su slični agresivnom tipu, ali često će trošiti puno riječi kako bi uvjerili okolinu da se cijeli svijet urotio protiv njih i da su oni zapravo najveća žrtva okolnosti.
5. KONSTRUKTIVNO: Asertivno rješavanje problema s pozicije međusobnog poštovanja. Takve osobe svoj bijes pokušavaju adekvatno kanalizirati i rješavati probleme kroz dijalog.

Ljudi koji imaju nisku razinu tolerancije na frustraciju često će imati problema s izljevima bijesa. Često se naljute kada im se neka situacija čini nepravednom. Drugi razlog je sociokulturnog podrijetla, odnosno ako ljutnju shvatimo kao isključivo negativnu osobinu, posljedično je teško naučiti kako se protiv ljutnje boriti.

Naravno, jako je bitan i obiteljski odgoj. Nositi se s ljutnjom i bijesom uči se modeliranjem.

Kako bismo bolje upoznali ljutnju, važno je upoznati se s mitovima o njoj:

1. Ljutnja automatski vodi u agresiju– Ako osoba ima dobru samokontrolu, ljutnja neće dovesti do agresije, ili barem ne često. Vježba se samokontrola.
2. Potrebno je biti agresivan da biste dobili ono što želite– Upravo suprotno. Potrebno je biti asertivan.
3. Ljutnja je uvijek dobrodošla– Istraživanja su pokazala da ljudi koji agresivno izražavaju ljutnju dovode do toga da se osoba trenutno osjeća bolje, ali dugoročno ostaje ljuta. Dakle, ispuštanje ljutnje na agresivan način pojačava (umjesto zaustavlja) agresivno ponašanje.

Ali kako se nositi s vlastitom ljutnjom?

1. Nemojte skrivati ​​da vam nešto smeta. Izrazite svoje potrebe, ali pokušajte to učiniti u mirnom dijalogu.
2. Kanalizirajte ljutnju kroz sport, hobije, pozitivne aktivnosti.
3. Obećajte sebi neku nagradu za konstruktivno rješavanje problema.
4. Nije klišej – brojite do 10. Možda čak i 20.
5. Sjetite se problema koji je vaš bijes uzrokovao prošli put. Ne želiš da se to ponovi, zar ne?

Međutim, bez obzira na to koliko se dobro nosite s vlastitom ljutnjom, ljuti ljudi će se naći posvuda. Što s njima?

1. Ako možete, pričekajte da se sugovornik smiri i onda nastavite razgovor.
2. Sjedi, nemoj stajati. Tako ćete, barem za početak, djelomično smiriti situaciju.
3. Provjerite jeste li dobro razumjeli što vam sugovornik poručuje.
4. Koliko god sugovornik vikao, pokušajte zadržati adekvatan ton. Jako je teško, ali ako i vi vičete, sugovornik se sigurno neće smiriti.
5. Ako ih morate kritizirati, kritizirajte njihovo ponašanje, a ne njihovu osobnost.
6. Stavite se u njihovu kožu, ali ne samo u svoju glavu. Recite mu da ga pokušavate razumjeti.
7. Ispričajte se ako ste krivi.
8. Svakako pitajte sugovornika Što predlažeš kako bi želio da se problem riješi.

Osim svega navedenog, važno je shvatiti imate li problema s izražavanjem ljutnje ili ne. Ako niste sigurni, možete pitati ljude iz svoje bliže okoline.

Preporučujemo da pročitate:

• Kako živjeti 24 sata dnevno
• Zašto certificiranje za ISO standarde?
• Vodite nadahnut život
• Online trgovanje
• Brzo punjenje baterije mobilnog telefona
• Shane Dawson Biografija
• Kako urediti poslovni prostor?